.jpg)
.jpg)
.jpg)
.png)
.jpg)
Bosna i Hercegovina (BiH) se suočava s izazovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni, ali i prepoznaje prilike koje dolaze s regionalnom saradnjom i prilagođavanjem standardima Evropske unije (EU). Potpredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH (VTK/STK BiH) Ahmet Egrlić u ovom intervjuu govori o trenutnom ekonomskom ambijentu, ključnim sektorima za izvoz, važnosti digitalizacije te inicijativama koje Komora preduzima kako bi unaprijedila saradnju bh. privrednika s inostranim partnerima. U intervjuu saznajemo kako bh. privreda može prevazići prepreke i iskoristiti svoje potencijale na globalnom tržištu.
Kako ocjenjujete trenutni ekonomski ambijent u BiH, posebno u kontekstu vanjskotrgovinskih odnosa sa zemljama EU i regiona? Koje sektore smatrate najperspektivnijim za izvoz?
Ekonomski ambijent u BiH trenutno se suočava sa nizom izazova, ali i određenim prilikama. Ekonomski uslovi su oblikovani unutrašnjim političkim, socijalnim i globalnim faktorima, a sve to znatno utiče na poslovanje trendove u trgovini.
Glavni trgovinski partner BiH je EU i više od 70 posto razmjene se ostvaruje s EU. Prema podacima za prvih devet mjeseci ove godine, na tržište EU smanjen je izvoz za 528 Konvertibilnih maraka (KM). Izvozna struktura na tržište EU ukazuje da je izvoz smanjen na sva najznačajnija tržišta: Hrvatsku, Njemačku, Sloveniju, Italiju, Austriju, Mađarsku, dok je istovremeno uvoz povećan s ovih tržišta, osim iz Austrije s kojom još uvijek ostvarujemo suficit. Razlog ovakog suprotnog kretanja izvoza i uvoza je slabija inozemna potražnja bh.proizvoda, posebno u energetski intenzivnim sektorima i prerađivačkoj industriji. Ovakvi podaci ukazuju da se još nije stabiliziralo tržište EU, posebno tržište Njemačke, koje je najznačajnije tržište za BiH. Stagnacija u Njemačkoj privredi se reflektuje na sve industrijski povezane zemlje Zapadnog Balkana.
Regionalna saradnja je u proteklom periodu postigla značajan napredak i značajan je dio procesa pridruživanja EU. Međutim, potencijal koji zemlje posjeduju nije u potpunosti iskorišten. Tržište CEFTE je drugo najvažnije izvozno tržište BiH. Ali, ako posmatramo razdoblje od devet mjeseci, nastavlja se smanjivati izvoz na ovo tržište, s akcentom na izvoz u Srbiju. U ovom periodu izvoz u Srbiju je smanjen za 207 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje je najviše uzrokovano smanjenim izvozom energenata. Uvoz sa CEFTA tržišta je rastao za manje od 1%, rast uvoza zabilježen je kod svih država osim Crne Gore.
Prekogranična povezanost i loše stanje transportne infrastrukture u regionu, kako putne tako i željezničke, limitiraju saradnju i očekivani rast. Prostora za poboljšanje ima i u međusobnom priznavanju laboratorijskih nalaza robe i u uklanjanju carinskih i trgovinskih barijera, koje uz prateću birokratiju predstavljaju glavni problem za izvoznike.
Regionalna saradnja je veoma važna, ali je zaista važno prilagoditi se uslovima EU, kao našeg najznačajnijeg trgovinskog partnera. Izvozni potencijali BiH temelje se na različitim sektorima i industrijama koje posjeduju konkurentske prednosti u globalnim okvirima. Glavni izvozni sektori, oni s najviše potencijala, svakako su metalna industrija, drvna industrija, energetika, tekstilna i IT industrijate turizam.
Koji su ključni izazovi s kojima se bh. privrednici suočavaju na međunarodnom tržištu i kako VTK/STK BiH pomaže u njihovom prevazilaženju?
VTK/STK BiH je nedavno ponovo inicirala razmatranje već dostavljenih i novih inicijativa koje se odnose na izmjene i dopune određenih zakonskih i podzakonskih rješenja te Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavila listu od 77 inicijativa koje smo u protekle četiri godine, na zahtjev privrednika, dostavljali institucijama vlasti, a čije bi razmatranje i prihvaćanje kroz zakonske okvire uveliko moglo poboljšati izvoz i olakšati poslovanje naših kompanija te doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta u BiH.
Internacionalizacija poslovanja je ključna za opstanak na međunarodnom tržištu i u tom smislu Komora provodi niz projekata koji za cilj imaju podršku uvođenju međunarodnih standarda koji omogućuju lakšu integraciju bh. poduzetnika u globalne lance vrijednosti. I dalje ćemo nastaviti podržavati mala i srednja preduzeća kroz kontinurano organiziranje javnih događaja i radionica koji podržavaju poslovnu zajednicu u BiH.
Jedan od alata koje Komora koristi i daje na raspolaganje malim i srednjim preduzećima kako bi potaknula internacionalizaciju je portal internacionalizacija.komorabih.ba na kojem su sve informacije potrebne za izlazak na međunarodno tržište, od SWOT analize, istraživanja tržišta do informacija o pojednim tržištima. Također, kroz Evropsku preduzetničku mrežu, čija smo aktivna članica, malim i srednjim preudzećima pružamo pomoć za inovacije i internacionalizaciju poslovanja, savjetodavne usluge i specijalizirane obuke.
Kako vidite ulogu Komore u kontekstu digitalizacije poslovanja, posebno u malim i srednjim preduzećima i koje korake poduzimate da biste podržali ovaj proces?
Digitalizacija kompanija u BiH predstavlja ključni korak u modernizaciji privrede, povećanju konkurentnosti, efikasnosti i otvaranju novih poslovnih mogućnosti na globalnom tržištu. Evidentno je da mala i srednja preduzeća koja su okrenuta izvozu sve više osjećaju pritisak EU tržišta u smislu prilagođavanja novim trendovima koji se odnose na digitalnu i zelenu tranziciju.
Digitalizacija zahtijeva značajna, ali svrsishodna finansijska sredstva, kako bi se ovi procesi pokrenuli. Ključno je educirati poslovnu zajednicu i uvjeriti ih da digitalizacija i automatizacija prije svega pomažu u obavljanju svakodnevnih poslovnih aktivnosti, i da je trebamo promatrati kao priliku i šansu da povećamo konkurentnost kompanije na tržištu.
Komora je posljednjih godina organizirala niz događaja/edukacija o temi digitalizacije bh. poduzeća i poslovanja. Takođe, Komora je bila partner u realizaciji aktivnosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Deutsche Geselschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, a koje su podržane kroz projekat ”Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME“, koji financiraju EU i Vlada SR Njemačke. Podršku aktivnostima Komore i samom značaju procesa digitalne transformacije u BiH, pružila je i Vlada Bugarske kroz projekt „Digitalna transformacija“.U okviru ovog projekta smo organizovali konferencije u pet bh. gradova i poslovnoj zajednici predstavili, između ostalog, smjernice za prevazilaženje digitalnog raskoraka sa pregledom rješenja u EU i svijetu.
Generalno, može se reći da preduzeća u BiH prepoznaju potrebu za digitalizacijom u smislu smanjenja troškova, efikasnijih proizvodnih i drugih procesa, a što direktno pozitivno utiče na konkurentnost kompanija, dok se u nekim sektorima digitalizacija vidi kao mogućnost za ublažavanje problema nedostatka radne snage.
Koje su ključne inicijative koje Komora planira u narednom periodu kako bi unaprijedila saradnju bh. privrednika sa inostranim partnerima?
Komora svoje aktivnosti prilagođava aktuelnom trenutku i potrebama privrede. U gruboj podjeli, te aktivnosti bi se mogle podijeliti u dvije grupe poslova. Jedna grupa poslova je partnerstvo s državnim organima s ciljem stvaranja povoljnijeg ambijenta za privređivanje i poslovanje, a tu ćemo poseban fokus staviti na uređenje zakonodavstva kako bi se kompanijama omogućilo da postanu konkurentne i da se na kvalitetniji način uredi tržište za poslovanje. Drugi fokus djelovanja Komore je internacionalizacija kompanija, odnosno tržišta, iznalaženje novih tržišta i značajnije i jače povezivanje naše privrede sa svjetskom privredom, a sve s ciljem povećanja izvoza.
Veoma značajno je da je usvojen i dokument Smjernice za dugoročni plan aktivnosti VTK/STK BiH, koji predstavlja strateški dokument o aktivnostima kojima će se Komora intenzivno baviti u okviru svojih redovnih poslova. S namjerom da bh. poslovnoj zajednici obezbijedi pravovremene informacije i pruži kvalitetnu uslugu, a s ciljem povećanja izvoza i smanjenja izvozno –uvoznog deficita, prema ovom dokumentu, Komora će provoditi aktivnosti s ciljem da osigura povoljniji poslovni ambijent, doprinese povećanju konkurentnosti bh. privrede i njenom značajnijem predstavljanju u svijetu.
VTK/STK BiH je dugogodišnji partner projekta "Pouzdanost". Kako ocjenjujete njegov uticaj na bh. privredu i poslovnu zajednicu?
Projekt koji se fokusira na poboljšanje pouzdanosti može značajno povećati povjerenje kako domaćih tako i stranih investitora. Ako poslovne prakse postanu transparentnije, poslovni partneri će imati više povjerenja u kompanije i institucije u BiH, što može dovesti do: povećanja stranih ulaganja, lakšeg pristupa finansijama i jačanja reputacije domaćih kompanija na međunarodnom tržitu.
Pravila poslovanja na međunarodnom tržištu se ubrzano mijenjaju, pred naše privrednike se postavljaju novi izazovi - zelena tranzicija, nužnost internacionalizacije i digitalizacije, umrežavanja i slično i naša je dužnost da im pomognemo da se prilagode.
Važno je raditi na tome da kompanije u BiH ispune uvjete i standarde, da budu pouzdane. Povjerenje je bitan segment svih odnosa, ličnih i poslovnih. Koliko su u poslovanju važne brojke i rezultati, toliko je važno i povjerenje koje poslovni partneri i zaposleni imaju u neku kompaniju.
Razgovarala: Benisa Bibuljica
